left
Piše
Medicinski potvrđeno
Stručno mišljenje
prof. dr. sc. Ines Drenjančević
Kvantni analizatori nude „nalaz“ za nekoliko minuta: mogu li držanjem senzora doista mjeriti vitamine, minerale i funkciju organa?
U zagrebačkim ljekarnama posljednjih su mjeseci provođena mjerenja vitaminsko-mineralnog statusa tzv. kvantnim analizatorima. Dovoljno je nekoliko minuta držati senzor u ruci, nakon čega računalo prikazuje desetke podataka – od vitamina i minerala do glukoze, funkcije jetre i bubrega. No postoji li znanstveno potvrđen način da se svi ti parametri doista izmjere na taj način?
Početkom studenoga Jutarnji list otvorio je pitanje uporabe tzv. kvantnih analizatora u hrvatskim ljekarnama. Novinarki koja je obavila takvo mjerenje rečeno je, među ostalim, da joj nedostaje vitamina E, da ima sniženu razinu koenzima Q10 te da joj je jetra „blago masna“. Sve to nakon nekoliko minuta držanja senzora u ruci, bez vađenja krvi, ultrazvuka ili druge standardne dijagnostičke pretrage.
Takva mogućnost zvuči iznimno privlačno. Kada bi jednostavan senzor za nekoliko minuta mogao pouzdano utvrditi vitaminsko-mineralni status, koncentraciju glukoze ili stanje jetre i bubrega, to bi predstavljalo iznimno važan napredak u medicinskoj dijagnostici. Ovih dana upravo je i na adresu naše redakcije stigao upit o tome gdje se mogu pronaći stručni dokazi koji će opovrgnuti ovu metodu, te da li je uređaj: Quantum Resonance Magnetic Analyzer stvaran?
Ključno pitanje ipak je: što uređaj fizički mjeri i postoje li kvalitetni dokazi da njegovi rezultati odgovaraju stvarnim laboratorijskim i kliničkim nalazima?
Regulatorna napomena
U javno dostupnim informacijama o mjerenjima provedenima u zagrebačkim ljekarnama nije naveden točan proizvođač ni model korištenog uređaja, niti su dostupni njegova EU izjava o sukladnosti, UDI oznaka, upute za uporabu ili deklarirana predviđena namjena. Zbog toga na temelju javno dostupnih podataka nije moguće utvrditi regulatorni status upravo tog uređaja niti donositi zaključak o zakonitosti njegove uporabe u konkretnom slučaju.
Važno je pritom naglasiti da ni sama CE oznaka, bez uvida u dokumentaciju konkretnog proizvoda, nije dokaz da je uređaj validiran za određivanje vitamina, minerala, glukoze ili funkcije pojedinih organa. U europskom regulatornom sustavu medicinski se proizvod ocjenjuje u odnosu na njegovu točno određenu predviđenu namjenu, koju proizvođač navodi u oznakama, uputama za uporabu i dokumentaciji. Ako određena dijagnostička tvrdnja nije obuhvaćena tom namjenom, sama prisutnost CE oznake ne potvrđuje tu tvrdnju.
Znanstvena valjanost metode i regulatorni status zato su dva odvojena pitanja: čak i kada bi neki konkretni uređaj imao odgovarajuću regulatornu dokumentaciju, njegove pojedinačne dijagnostičke tvrdnje i dalje moraju imati dokazanu analitičku i kliničku valjanost.
Stručno tumačenje donosi prof. dr. sc. Ines Drenjančević, predsjednica Hrvatskog društva fiziologa i redovita profesorica Medicinskog fakulteta Osijek.
Što je zapravo Quantum Resonance Magnetic Analyzer?
Quantum Resonance Magnetic Analyzer (QRMA) komercijalni je uređaj koji se najčešće sastoji od ručnog senzora povezanog s računalnim programom. Ispitanik drži senzor nekoliko minuta, nakon čega program generira izvješće s velikim brojem navodnih fizioloških i biokemijskih pokazatelja. Ovisno o verziji programa, to uključuje vitamine, minerale, aminokiseline, elemente u tragovima, glukozu, lipide, funkciju jetre i bubrega, kardiovaskularne pokazatelje i druge parametre.
Samo postojanje uređaja nije sporno. Međutim, naziv quantum resonance magnetic ne označava priznatu dijagnostičku metodu. Nije riječ o magnetskoj rezonanciji (MRI), spektroskopiji magnetske rezonancije (MRS) niti o nekoj drugoj standardiziranoj metodi medicinskog mjerenja.
Ključno je pitanje što uređaj zapravo mjeri i na koji se način iz dobivenog signala mogu izračunati koncentracije pojedinih vitamina, minerala ili biokemijskih parametara. Za takav postupak morao bi postojati jasno definiran fizički mjerni princip, validirani algoritam i dokazana povezanost rezultata s referentnim laboratorijskim metodama. Za QRMA takva znanstvena podloga nije uvjerljivo dokazana.
Postoje li znanstvene studije koje potvrđuju točnost QRMA mjerenja?
Najvažniji argument protiv kliničke primjene ovih uređaja jest nedostatak odgovarajuće analitičke i kliničke validacije. U znanstvenoj literaturi pronađena je izravna studija koja je ispitivala QRMA:
Muflih i suradnici (2019./2020.) proveli su presječnu studiju na 44 ispitanika, uspoređujući QRMA procjenu glukoze s mjerenjem kapilarne glukoze. Nije utvrđena statistički značajna povezanost između rezultata QRMA uređaja i stvarno izmjerene glukoze. Autori zaključuju da uređaj nije mogao prikazati stvarno stanje glikemije ispitanika. (e-journal.unair.ac.id)
Dakle, postoji objavljena studija koja je izravno ispitala jedan od parametara koje uređaj navodno mjeri, a njezini rezultati nisu potvrdili njegovu valjanost.
Još je značajnija analiza objavljena 2022. u okviru Cochrane Austria, odnosno Odjela za evidencijsku medicinu i evaluaciju Sveučilišta za kontinuirano obrazovanje u Kremsu. U članku Bioresonanz-Messungen: Nutzlos, nicht nachvollziehbar und potenziell betrügerisch autori navode da pretraživanjem medicinskih baza nisu pronašli studije koje bi potvrdile pouzdanost mjerenja QRMA uređaja i srodnih komercijalnih analizatora. Posebno se ističu nedostatak jasno definiranih mjernih jedinica, nepoznat mjerni princip i izostanak usporedbe s validiranim laboratorijskim metodama. (https://www.gesundheitswirtschaft.at/publikation/03-2022/bioresonanz-messungen-nutzlos-nicht-nachvollziehbar-und-potenziell-betruegerisch)
Dodatni eksperimentalni dokazi o problemima srodnih bioresonantnih analizatora dolaze iz rada Dorscha i Kolta (2019.). Autori su ispitivali uređaje Bioscan i Vieva Vital Analyser te pokazali da mogu generirati slične „nalaze“ za žive osobe, leš i nežive uzorke. Budući da nije riječ o istom QRMA uređaju, taj rad ne predstavlja izravnu validaciju QRMA-a, ali dodatno pokazuje zašto dijagnostičke tvrdnje bioresonantnih uređaja moraju biti potvrđene neovisnim usporedbama s referentnim medicinskim metodama.
Što pokazuju objavljene znanstvene studije koje koriste QRMA uređaj?
U literaturi postoji i rad objavljen 2021. godine u časopisu International Journal of Environmental Research and Public Health (Badau i sur., 2021), u kojem je Quantum Resonance Magnetic Analyzer korišten za procjenu različitih parametara tjelesnog sastava i metabolizma u skupini od 286 studenata. Međutim, važno je naglasiti da cilj tog istraživanja nije bio validirati uređaj, nego usporediti parametre između fizički aktivnih i manje aktivnih ispitanika. Rezultati QRMA mjerenja nisu uspoređeni s odgovarajućim laboratorijskim ili drugim referentnim metodama, pa studija ne pruža dokaz o točnosti ni pouzdanosti uređaja.
Štoviše, sami autori u odjeljku o ograničenjima istraživanja navode da su parametri dobiveni magnetskom bioresonancijom nedefinirani, teško interpretabilni i teško usporedivi s rezultatima drugih istraživanja. Stoga činjenica da je uređaj korišten u znanstvenoj publikaciji ne znači da je njegova dijagnostička vrijednost znanstveno potvrđena.
Posebno je važno razlikovati QRMA od bioelektrične impedancijske analize (BIA). Riječ je o različitim tehnologijama. Dok BIA ima jasno definiran mjerni princip i validirane primjene u procjeni tjelesnog sastava, takva se znanstvena validacija ne može automatski prenijeti na QRMA uređaje.
Postoje li randomizirane kontrolirane studije?
U dostupnoj literaturi nema randomiziranih kontroliranih studija koje bi dokazale dijagnostičku ili kliničku korist QRMA uređaja. Međutim, važno je naglasiti da randomizirana studija nije prvi korak u validaciji dijagnostičkog uređaja. Prije ispitivanja kliničke koristi nužno je dokazati analitičku valjanost, ponovljivost i slaganje rezultata s odgovarajućim referentnim metodama.
Primjerice, ako uređaj tvrdi da određuje koncentraciju vitamina D, rezultat bi se morao usporediti s laboratorijskim određivanjem 25-OH vitamina D u serumu. Za procjenu funkcije bubrega potrebna je usporedba s kreatininom, eGFR-om i albuminurijom, a za lipidni status sa standardiziranim laboratorijskim određivanjem lipida. Sama korelacija nije dovoljna: potrebno je ispitati i slaganje mjerenja, sustavnu pogrešku i klinički prihvatljive granice odstupanja.
Može li se takav uređaj koristiti u ljekarni?
Potrebno je razlikovati komercijalnu dostupnost uređaja od njegove znanstveno dokazane medicinske namjene. Činjenica da se uređaj prodaje ili da ima određenu regulatornu oznaku ne dokazuje automatski točnost svih parametara koje prikazuje. Za procjenu regulatornog statusa potrebno je provjeriti konkretnog proizvođača, model, predviđenu namjenu i dokumentaciju o sukladnosti.
Posebno je problematično ako se korisnicima nakon ovakvih mjerenja priopćava da imaju nedostatak određenih vitamina ili minerala, poremećaj funkcije jetre ili bubrega ili drugi zdravstveni problem, a zatim im se preporučuju dodaci prehrani ili drugi proizvodi. Takvi nalazi mogu izazvati nepotrebnu zabrinutost, potaknuti nepotrebnu suplementaciju ili, još ozbiljnije, odgoditi odgovarajuću medicinsku dijagnostiku.
Zaključno
Na temelju dostupnih znanstvenih dokaza, Quantum Resonance Magnetic Analyzer nije validirana dijagnostička metoda. Nema uvjerljivih dokaza da može pouzdano određivati vitaminsko-mineralni status, koncentracije biokemijskih parametara ili funkciju pojedinih organa. Jedina pronađena izravna studija koja je uspoređivala QRMA s referentnim mjerenjem glukoze nije potvrdila njegovu mjernu valjanost, dok stručna analiza Cochrane Austria ukazuje na izostanak odgovarajućih validacijskih istraživanja za ovu skupinu uređaja.
Stoga rezultate QRMA analize ne bi trebalo prikazivati kao medicinske ili laboratorijske nalaze, niti ih koristiti za postavljanje dijagnoze, procjenu zdravstvenog rizika ili preporučivanje terapije i suplementacije. Posebno je važno da se takva mjerenja ne predstavljaju korisnicima kao zamjena za standardne laboratorijske i kliničke pretrage, neovisno o tome gdje se provode: u ljekarni, wellness centru ili drugoj ustanovi.
QRMA je u skupini komercijalnih wellness/bioresonantnih uređaja bez dokazane dijagnostičke vrijednosti.
Tri su glavna razloga:
· Nedovoljno definiran mjerni princip: nije jasno koji se fiziološki signal mjeri i kako se iz njega dobivaju prikazani parametri.
· Nedostatak validacije: nema uvjerljivih neovisnih istraživanja koja bi potvrdila točnost i reproducibilnost rezultata.
· Nedostatak dokaza o kliničkoj korisnosti: nema uvjerljivih dokaza da uporaba uređaja poboljšava dijagnostiku, prevenciju ili liječenje bolesti.
Literatura i izvori
1. Papo Brzica AS. Masovno obilaze zagrebačke ljekarne, zarađuju milijune, stručnjaci su zgroženi: „Hitno im zabranite ulazak!”. Jutarnji list, 1. studenoga 2026. Dostupno ovdje.
2. Muflih M, Suwarsi S, Asmarani FL. Comparison between the QRMA Measurement with the Anamnesis and the Capillary Blood Glucose Test. Jurnal Ners. 2019;14(2):224–230. doi: 10.20473/jn.v14i2.6154.
3. Günthör E. Bioresonanz-Messungen: Nutzlos, nicht nachvollziehbar und potenziell betrügerisch. Cochrane Austria / Gesundheitswirtschaft. 2022. Dostupno ovdje.
4. Dorsch W, Kolt M. Einfache Testverfahren zur Überprüfung der Aussagekraft von Bioresonanz-basierten medizinischen Befunden – der Leberkäse-Test. Allergo Journal. 2019;28(4):22–30. (Bibliografski podatak naveden u referenci 3.)
5. Piasecki T, Sałamatin R. The bioresonance – is it going to replace parasitological diagnostics and therapy? Annals of Parasitology. 2019;65(Suppl 1):s66. Dostupno ovdje.
6. International Medical Devices Database (ICIJ). Recall of Quantum Resonance Magnetic Analyzer, Greece, 2018. Dostupno ovdje. Zapis navodi povlačenje uređaja prema podacima grčke Nacionalne organizacije za lijekove (EOF/NOM); ne navodi dovoljno informacija za zaključak o razlogu povlačenja ili statusu svih modela.
Napomena: Ovaj tekst nastao je u okviru projekta „Zdravlje bez mitova: vodič kroz informacije u digitalnom okruženju“, koji se sufinancira sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.
