left
Piše:
Medicinski potvrđeno
Stručno mišljenje:
prof. dr. sc. Ana Stupin
Masna jetra ponovno je hit tema u medijima: postoji li doista „čarobna“ namirnica koja je liječi?
Gotovo iz tjedna u tjedan pojavljuju se nova istraživanja i medijski tekstovi o hrani i navikama koje bi mogle pomoći ili štetiti jetri. No smanjenje masnoće u jetri nije isto što i liječenje bolesti. Prof. dr. sc. Ana Stupin objašnjava što je MASLD, koliko doista mogu pomoći kava, rajčica ili maslinovo ulje i što prema suvremenim smjernicama najviše utječe na tijek bolesti.
U posljednjih nekoliko tjedana masna jetra ponovno je postala česta tema zdravstvenih rubrika. Krajem rujna hrvatski su portali pisali o rajčici koja bi mogla smanjiti masnoću u jetri i o kavi kao napitku koji može imati povoljan učinak, dok je HRT još 13. listopada objavio novo istraživanje koje povezuje kasno večernje jedenje s većom učestalošću masne jetre i ciroze. Takve informacije pojedinačno mogu imati znanstvenu podlogu, ali kada ih svakodnevno susrećemo u digitalnom prostoru lako nastaje pojednostavljen zaključak: postoji li namirnica koju možemo jesti ili piti kako bismo „očistili“ jetru?
Odgovor je znatno složeniji. Ono što i sami često nazivamo „masnom jetrom“ danas ima novi stručni naziv – metaboličkom disfunkcijom povezana steatotična bolest jetre, MASLD – a količina masti u jetri samo je jedan dio priče. Za dugoročni rizik važni su upala, fibroza, metabolički čimbenici i ukupne životne navike.
Što doista može pomoći, a što možemo zaključiti iz istraživanja pojedinih namirnica, objašnjava prof. dr. sc. Ana Stupin, redovita profesorica na Katedri za fiziologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta Osijek i prodekanica za znanost Medicinskog fakulteta Osijek.
Zašto dolazi do "masne jetre"
„Masna jetra” čest je slučajan nalaz koji se dugo smatrao relativno bezazlenim. Danas, međutim, znamo da kod dijela bolesnika može napredovati prema upali, fibrozi i cirozi. Promijenio se i stručni naziv bolesti: metaboličkom disfunkcijom povezana steatotična bolest jetre – MASLD – zamijenila je nekadašnju „nealkoholnu masnu bolest jetre”. Novi naziv naglašava njezinu povezanost s metaboličkim poremećajima, umjesto da je određuje samo odsutnošću značajnijeg unosa alkohola. MASLD podrazumijeva nakupljanje masti u jetri uz najmanje jedan kardiometabolički čimbenik rizika, poput prekomjerne tjelesne mase, dijabetesa tipa 2, povišenoga krvnog tlaka, triglicerida ili sniženog HDL-kolesterola.
U podlozi bolesti najčešće je inzulinska rezistencija, uz pojačano otpuštanje masnih kiselina iz masnog tkiva i povećano stvaranje masti u jetri. Najveći rizik imaju osobe s debljinom, osobito abdominalnom, i dijabetesom tipa 2, iako se MASLD može razviti i pri normalnoj tjelesnoj masi. Riziku dodatno pridonose genetska sklonost, tjelesna neaktivnost, prehrana bogata ultraprerađenim namirnicama i šećerima te alkohol.
Smanjenje masti nije isto što i povlačenje upale
U tom kontekstu nije medicinski opravdano govoriti o namirnicama koje „čiste” jetru. Novija istraživanja doista upućuju na moguće povoljne učinke pojedinih sastavnica prehrane, ali njihove rezultate treba pravilno tumačiti. Konzumacija kave u opservacijskim je studijama povezana s manjim rizikom uznapredovale fibroze i nepovoljnih jetrenih ishoda, no takav tip istraživanja ne može potvrditi da je upravo kava uzrok opažene zaštite. Za maslinovo ulje postoje naznake povoljnih metaboličkih učinaka, osobito kada je dio mediteranskog obrasca prehrane, ali metaanaliza randomiziranih istraživanja nije pokazala značajno poboljšanje jetrenih enzima. Pozornost je privuklo i nedavno istraživanje rajčice. U randomiziranom istraživanju 79 osoba s MASLD-om šest je tjedana svakodnevno konzumiralo 200 grama sirove rajčice i 50 grama umaka od rajčice. U intervencijskoj skupini zabilježeno je veće smanjenje masnoće u jetri, procijenjene CAP-om - neinvazivnim ultrazvučnim pokazateljem stupnja steatoze. Međutim, nisu utvrđena značajna poboljšanja krutosti jetre, FIB-4 indeksa, tjelesne mase ni većine metaboličkih pokazatelja. Rezultat je poticajan, ali zbog malog broja ispitanika, kratkog praćenja i primjene neizravne mjere steatoze ne dokazuje da rajčica liječi MASLD ili sprječava napredovanje bolesti. Slično vrijedi i za druge često spominjane namirnice: moguće smanjenje masnoće u jetri ili poboljšanje pojedinog laboratorijskog pokazatelja nije isto što i dokaz povlačenja upale i fibroze ili sprječavanja ciroze. Takve namirnice mogu biti koristan dio kvalitetne prehrane, ali ne mogu samostalno poništiti učinke dugotrajnog energetskog viška i metaboličkih poremećaja niti zamijeniti cjelovito liječenje. Pritom je pri tumačenju rezultata pojedinih istraživanja važno razumjeti što se točno poboljšalo. Smanjenje količine masti u jetri svakako je povoljan nalaz, ali nije istovjetno povlačenju upale ili ožiljkavanja jetrenog tkiva.
Razlika steatoze, fibroze i ciroze
Steatoza označava nakupljanje masti u jetrenim stanicama. Kada su uz steatozu prisutni upala i oštećenje jetrenih stanica, govorimo o metaboličkom steatohepatitisu – MASH-u. Fibroza označava postupno nakupljanje ožiljnog tkiva, dok je ciroza njezin uznapredovali stadij, u kojem dolazi do trajne promjene građe i funkcije jetre. Smanjenje steatoze može biti povoljan znak, ali ne znači automatski povlačenje upale ili fibroze. Upravo je stupanj fibroze najvažniji pokazatelj dugoročnog rizika od jetrenih komplikacija.
Prema suvremenim europskim smjernicama, temelj liječenja MASLD-a čine sveobuhvatne i trajne promjene životnog stila. Osobama s prekomjernom tjelesnom masom preporučuje se smanjenje mase za najmanje 5 posto radi smanjenja steatoze, 7–10 posto radi poboljšanja upale, dok gubitak od najmanje 10 posto može pridonijeti poboljšanju fibroze. Preporučuju se mediteranski obrazac prehrane, ograničavanje ultraprerađene hrane, zasićenih masti i zaslađenih napitaka te redovita tjelesna aktivnost. Alkohol treba ograničiti, a kod uznapredovale fibroze ili ciroze izbjegavati. Jednako je važno odgovarajuće liječiti debljinu te regulirati šećernu bolest, krvni tlak i poremećaje lipida.
Danas postoje i specifične farmakološke mogućnosti, ali one nisu namijenjene svakoj osobi sa steatozom. Lijek resmetirom je u Europskoj uniji uvjetno odobren, uz prehranu i tjelesnu aktivnost, za odrasle osobe s MASH-om bez ciroze i fibrozom stadija F2–F3. Agonisti GLP-1 receptora primjenjuju se kada za njih postoji odgovarajuća indikacija, primjerice debljina ili dijabetes, a smanjenjem tjelesne mase i poboljšanjem metaboličke kontrole mogu povoljno djelovati i na jetru.
Za liječenje je ipak potreban cjelokupan obrazac prehrane i životnih navika
Slučajno otkrivenu steatozu stoga ne treba smatrati hitnim stanjem, ali je ne treba ni zanemariti. Potrebno je procijeniti metaboličke čimbenike rizika, unos alkohola, primjenu lijekova i druge moguće uzroke bolesti jetre te na temelju dobi, vrijednosti jetrenih enzima AST i ALT i broja trombocita izračunati FIB-4 indeks. Riječ je o jednostavnom pokazatelju koji ne postavlja dijagnozu, ali pomaže procijeniti rizik od uznapredovale fibroze i prepoznati osobe kojima je potrebna dodatna obrada. Povišen rezultat, trajno povišeni jetreni enzimi ili prisutnost visokorizičnih stanja, osobito dijabetesa tipa 2 i debljine, upućuju na potrebu za dodatnom procjenom elastografijom - bezbolnom pretragom, sličnom ultrazvuku, kojom se mjerenjem krutosti jetrenog tkiva procjenjuje stupanj ožiljkavanja jetre, i, prema potrebi, pregledom hepatologa.
U konačnici, u prevenciji i liječenju MASLD-a nije presudna jedna „zaštitna” namirnica, nego cjelokupan obrazac prehrane i životnih navika. Kava, maslinovo ulje, rajčica i druge namirnice mogu biti koristan dio kvalitetne, mediteranski oblikovane prehrane, ali ne mogu zamijeniti smanjenje tjelesne mase kada je ono potrebno, redovitu tjelesnu aktivnost, ograničavanje alkohola te dobru regulaciju šećerne bolesti, krvnog tlaka i lipida. Jednako je važno pravodobno prepoznati bolesnike kod kojih jednostavna steatoza napreduje prema upali i fibrozi jer upravo stupanj fibroze u najvećoj mjeri određuje dugoročni rizik od ciroze i drugih jetrenih komplikacija. Umjesto potrage za jednom namirnicom koja „čisti” jetru, cilj bi trebao biti uklanjanje uzroka bolesti i sustavno smanjenje ukupnoga metaboličkog i jetrenog rizika.
Literatura
3. Georgios Tsamos, Georgios Kalopitas, Kleo Evripidou, Dimitra Vasdeki, Theocharis Koufakis, Vasileios Kanavas, Christina Antza, Georgios Germanidis, Michail Chourdakis. The Effects of Olive Oil Consumption on Biochemical Parameters and Body Mass Index of People with Nonalcoholic Fatty Liver Disease: A Systematic Review and Meta-Analysis of Randomized Controlled Trials. Nutrients . 2024 Mar 15;16(6):857. doi: 10.3390/nu16060857.
Ovaj tekst nastao je u okviru projekta „Zdravlje bez mitova: vodič kroz informacije u digitalnom okruženju“, koji se sufinancira sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za medije
