left
Piše
Medicinski potvrđeno
Stručno mišljenje:
prof. dr. sc. Domagoj Drenjančević
Virus Shamonda prvi put potvrđen kod čovjeka koji je potom umro: trebamo li se bojati?
Francuske zdravstvene vlasti objavile su prvi dokumentirani slučaj infekcije virusom Shamonda kod čovjeka. Teško imunokompromitirani pacijent razvio je encefalitis i potom preminuo. Dok francuske vlasti zasad ne identificiraju rizik za opću populaciju, WHO upozorava da nakon samo jednog ljudskog slučaja još nema dovoljno podataka za pouzdanu procjenu rizika.
„Čovjek preminuo od misterioznog virusa koji je dosad bio poznat samo veterinarima“ – vijest o prvom potvrđenom slučaju infekcije virusom Shamonda kod čovjeka brzo je privukla pozornost europskih i hrvatskih medija.
Iza dramatičnog naslova stoji događaj koji je za medicinu doista važan: virus poznat više od šest desetljeća i dosad povezan prvenstveno sa životinjama prvi je put laboratorijski potvrđen kod čovjeka. Pacijent iz Francuske bio je teško imunokompromitiran, razvio je teški encefalitis i početkom listopada preminuo.
No jedan prvi slučaj još ne govori koliko se često ljudi mogu zaraziti, može li virus izazvati bolest kod osoba s urednim imunološkim sustavom niti ima li potencijal širiti se među ljudima. Do početka studenoga nije potvrđen nijedan dodatni ljudski slučaj, a ECDC i EFSA pripremaju zajedničku procjenu rizika.
Što o Shamondi danas zaista znamo, a na koja pitanja znanost još nema odgovor? Odgovara prof. dr. sc. Domagoj Drenjančević, dekan Medicinskog fakulteta Osijek Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i pročelnik Zavoda za kliničku mikrobiologiju i bolničke infekcije KBC-a Osijek, te član Povjerenstva za mikrobiologiju Ministarstva zdravstva.
Virus Shamonda ukratko
Uzročnik: virus Shamonda (SHAV), porodica Bunyaviridae (Peribunyaviridae), rod Orthobunyavirus
Otkriven: 1965. u Nigeriji, poslije nalažen u Africi i Japanu
U Europi: od lipnja 2026., dvije varijante (SHAV-EU1 i SHAV-EU2), više od desetak zemalja
Domaćini: ponajprije goveda, a i ovce, koze, konji i alpake
Prijenos: ubodom mušica roda Culicoides, ne mesom ni mlijekom
Bolest kod stoke: vrućica, proljev, smanjeno stvaranje mlijeka, pobačaji i deformacije teladi
Ljudi: jedan dokumentirani slučaj (Francuska, 2026.), teško imunokompromitiran pacijent, upala mozga sa smrtnim ishodom
Prijenos među ljudima: nije opisan
Rizik za opću populaciju: nije utvrđen
Cjepivo i liječenje: ne postoji
Uzročnik: virus Shamonda (SHAV), porodica Bunyaviridae (Peribunyaviridae), rod Orthobunyavirus
Otkriven: 1965. u Nigeriji, poslije nalažen u Africi i Japanu
U Europi: od lipnja 2026., dvije varijante (SHAV-EU1 i SHAV-EU2), više od desetak zemalja
Domaćini: ponajprije goveda, a i ovce, koze, konji i alpake
Prijenos: ubodom mušica roda Culicoides, ne mesom ni mlijekom
Bolest kod stoke: vrućica, proljev, smanjeno stvaranje mlijeka, pobačaji i deformacije teladi
Ljudi: jedan dokumentirani slučaj (Francuska, 2026.), teško imunokompromitiran pacijent, upala mozga sa smrtnim ishodom
Prijenos među ljudima: nije opisan
Rizik za opću populaciju: nije utvrđen
Cjepivo i liječenje: ne postoje
Što je virus Shamonda i gdje se inače nalazi?
Virus Shamonda (engl. Shamonda virus, SHAV) pripada porodici Bunyaviridae (prema novijoj klasifikaciji Peribunyaviridae) i rodu Orthobunyavirus. Pripada arbovirusima (engl. arthropod-borne viruses), odnosno virusima koje prenose člankonošci, primjerice komarci, krpelji i mušice. Bunyavirusi imaju genom od RNA podijeljen u tri dijela. Kad se dva srodna virusa nađu u istoj stanici, mogu međusobno izmijeniti te dijelove i tako nastaju virusi s novim svojstvima. Shamonda je blizak srodnik virusa Schmallenberg, koji se u Europi pojavio 2011. Oba pripadaju skupini od dvadesetak virusa koji uglavnom napadaju goveda, ovce i koze, a prenose ih sitni člankonošci.
Virus je otkriven 1965. u Nigeriji. Otada se povremeno nalazio u stoke u Africi i u Japanu. Prirodno kruži između preživača i mušica, a čovjek u tom krugu do sada nije imao ulogu.
Koliko je virus opasan za životinje, a koliko za ljude
Odrasla goveda obično prebole kratku bolest s vrućicom, proljevom, malaksalošću i naglim smanjenjem stvaranja mlijeka. U francuskim stadima krave su stvarale i do 75 % manje mlijeka. Opasnija je infekcija gravidnih životinja. U Japanu je 2015.–2016. opisano 15 teladi s prirođenim deformacijama zglobova i oštećenjima mozga, pa se Shamonda smatra teratogenim virusom. Je li virus opasan za ljude?
Za ljude s normalnim imunitetom, prema svemu što se zasad zna, nije. Virus je poznat šezdesetak godina i desetljećima kruži uz ljude i stoku, a do ove jeseni bolest kod čovjeka nikad nije opisana. Jedini poznati slučaj je pacijent iz Francuske, čiji je imunosni sustav nakon transplantacije bio gotovo bez obrane. Njegov organizam nije mogao ukloniti virus, koji mu je tjednima kružio u krvi i na kraju zahvatio živčani sustav. Kod zdrave osobe imunosni sustav vjerojatno bi takvu infekciju zaustavio na vrijeme, a moguće i prije nego što se pojave ikakvi simptomi.
Ovim slučajem Shamonda je postao zoonoza, bolest koja s životinja može prijeći na čovjeka. Virus se i dalje održava u krugu između stoke i člankonožaca, a čovjek je u tom krugu slučajni domaćin. Kod srodnih virusa koje prenose člankonošci u krvi zaraženog čovjeka obično nema dovoljno virusa da bi se zarazio sljedeći člankonožac koji ga ubode, pa se virus preko ljudi dalje ne širi. Vrijedi li to i za Shamondu, još se ne zna. Zato „prvi slučaj kod čovjeka“ nije isto što i „novi virus koji prijeti ljudima“. Francusko ministarstvo slučaj opisuje kao iznimku.
Kako je virus stigao u Europu?
U lipnju 2026. veterinari u istočnoj Francuskoj, južnoj Njemačkoj i Švicarskoj počeli su prijavljivati neobičnu bolest mliječnih krava. Metagenomskim sekvenciranjem otkriven je novi soj virusa Shamonda. Ubrzo je u sjeverozapadnoj Njemačkoj nađena i druga, genetski različita varijanta. Danas se varijante zovu SHAV-EU1 i SHAV-EU2, što upućuje na dva odvojena unosa virusa u Europu. Do listopada virus je potvrđen u stoke u više od desetak europskih zemalja, a nađen je i u ovaca, konja i alpake.
Što se dogodilo u Francuskoj i koliko je virus pridonio smrti?Pacijent je bio teško imunokompromitiran jer je zbog osnovne bolesti bio primatelj transplantata krvotvornih matičnih stanica. Prema autorima prvog znanstvenog opisa slučaja, vjerojatno se zarazio ubodom mušice u istočnoj Francuskoj između sredine lipnja i 1. srpnja 2026. godine. Proljev i gubitak apetita koje je imao 19. lipnja mogli su biti prvi znakovi infekcije. Virus je u njegovoj krvi dokazan već 2. srpnja i ondje je ostao tjednima. Krajem rujna naglo je izgubio vid i postao smeten, a početkom listopada preminuo je od zatajenja više organa, među kojima je bio zahvaćen i mozak. Uzročnik je otkriven metagenomskom analizom nakon što su ostali testovi bili negativni.
Koliko je virus pridonio smrti, procjene se razlikuju u nijansama. Autori rada već u naslovu smrtonosnu upalu mozga pripisuju soju SHAV-EU1. Francuske vlasti navode da su moždane komplikacije vrlo vjerojatno povezane s virusom. ECDC je oprezniji i ističe da se još istražuje je li virus uzrokovao smrt ili joj je pridonio uz tešku osnovnu bolest. Virus je, dakle, vrlo vjerojatno imao važnu ulogu u bolesti mozga, ali je pacijent bio teško bolestan i prije infekcije, pa se smrt ne može pripisati samo njemu.
Što ne znamo o prijenosu među ljudima?
Virus prenose sitne krvopije mušice roda Culicoides, iste one koje prenose virus Schmallenberg i virus bolesti plavog jezika. One nisu komarci, a najaktivnije su od proljeća do jeseni. Koja je vrsta mušice prenijela virus u ovom slučaju, još se ne zna. Nema dokaza da se virus prenosi mesom, mlijekom ili mliječnim proizvodima.
Prijenos s čovjeka na čovjeka nikad nije opisan. Ne zna se ni koliko se ljudi zarazi bez simptoma. Zato su u Francuskoj i Njemačkoj započela testiranja na protutijela kod ljudi koji su bili izloženi virusu, primjerice veterinara i farmera. Zašto jedan slučaj ne govori ništa o epidemijskom potencijalu?
Za procjenu epidemijskog potencijala potrebno je više zaraženih, poznati lanci zaraze i način širenja. Jedan slučaj u osobe s teško oslabljenim imunitetom ne daje nijedan od tih podataka. ECDC zato poručuje da je riječ o upozorenju, a ne o razlogu za paniku. Za opću populaciju nisu potrebne nikakve posebne mjere ni promjene svakodnevnog života.
Postoje li cjepivo ili liječenje?
Ne postoje ni cjepivo ni specifično liječenje, ni za ljude ni za životinje. Zaštita od uboda člankonožaca razumna je mjera opreza za teško imunokompromitirane osobe koje žive ili rade uz stoku.
Ovaj tekst nastao je u okviru projekta „Zdravlje bez mitova: vodič kroz informacije u digitalnom okruženju“, koji se sufinancira sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za medije
Literatura
1. Yanase T, Maeda K, Kato T, Nyuta S, Kamata H, Yamakawa M, et al. The resurgence of Shamonda virus, an African Simbu group virus of the genus Orthobunyavirus, in Japan. Arch Virol. 2005;150(2):361-9. doi:10.1007/s00705-004-0419-3
2. Goller KV, Höper D, Schirrmeier H, Mettenleiter TC, Beer M. Schmallenberg virus as possible ancestor of Shamonda virus. Emerg Infect Dis. 2012;18(10):1644-6. doi:10.3201/eid1810.120835
3. Hirashima Y, Kitahara S, Kato T, Shirafuji H, Tanaka S, Yanase T. Congenital malformations of calves infected with Shamonda virus, southern Japan. Emerg Infect Dis. 2017;23(6):993-6. doi:10.3201/eid2306.161946
4. Oluwayelu D, Wernike K, Adebiyi A, Cadmus S, Beer M. Neutralizing antibodies against Simbu serogroup viruses in cattle and sheep, Nigeria, 2012-2014. BMC Vet Res. 2018;14(1):277. doi:10.1186/s12917-018-1605-y
5. Kelleci M, Fusade-Boyer M, Chrétien D, Durand E, Mircovich M, Sécula A, et al. Detection of a novel Shamonda orthobunyavirus in dairy cattle, France, June 2026. Euro Surveill. 2026;31(33):2600689. doi:10.2807/1560-7917.ES.2026.31.33.2600689
6. Wernike K, Hoffmann B, Eshak M, Pfaff F, Höper D, et al. Emergence of Shamonda orthobunyavirus, Central Europe, 2026. Emerg Infect Dis. 2026;32(12). Dostupno na: https://wwwnc.cdc.gov/eid/article/32/12/26-1496
7. Wernike K, et al. Two incursions, two viruses: emergence of a second novel Shamonda virus clade in Central Europe, 2026 [preprint]. bioRxiv. 2026. doi:10.64898/2026.09.05.749452
8. Bonnet M, Labussière-Wallet H, Dumez P, Jauffret L, Aubert L, Avondo-Ray A, et al. Fatal encephalitis caused by Shamonda virus Europe 1 (SHAV-EU1) in a patient with a severely weakened immune system, France, 2026. Euro Surveill. 2026;31(42):2600883. doi:10.2807/1560-7917.ES.2026.31.42.2600883
9. Shamonda virus in Europe: an emerging threat, the potential role of Culicoides and the need for preparedness. Vet Ital. 2026. Dostupno na: https://www.veterinariaitaliana.izs.it/index.php/VetIt/article/view/4095
10. European Centre for Disease Prevention and Control. Severely ill patient in France becomes first ever human infected with Shamonda virus. Stockholm: ECDC; 2026 Oct 22. Dostupno na: https://www.ecdc.europa.eu/en/node/42260
11. Agence régionale de santé Auvergne-Rhône-Alpes. Virus Shamonda : première détection chez l'être humain. Lyon: ARS; 2026 Oct 22. Dostupno na: https://www.auvergne-rhone-alpes.ars.sante.fr/virus-shamonda-premiere-detection-chez-letre-humain
12. Čovjek preminuo od misterioznog virusa koji je bio jedino poznat veterinarima. Jutarnji list. 2026 Oct.
