Zdravstveni informacije bez znanstvene potpore uvelike su se proširili na platformama društvenih medija.

https://www.nytimes.com/2024/03/16/well/health-misinformation.html

Brzi razvoj umjetne inteligencije javnosti je dodatno otežao mogućnost da na internetu razlikuju što je istina, a što laž.

Stoga u ovoj medijskoj objavi američki stručnjaci za zdravstvenu sigurnost donose neke od savjeta kako prepoznati i odgovoriti na obmanjujuće zdravstvene tvrdnje na internetu.

1. Pazite na neutemeljene zdravstvene hakove, lijekove i brza rješenja. Takvu informaciju provjerite sa svojim liječnikom ili lokalnim javnozdravstvenim ustanovama,odnosno s izvorima koju imaju autoritet za pouzdanost i znanje, napominje dr. Anish Agarwal, liječnik hitne pomoći iz Philadelphije.

2. Pripazite na slučajeve u kojima tvrdnje na internetu donose prerane zaključke bez dokaza ili se pozivaju na vaše emocije. Kada na internetu vidite dio medicinskog sadržaja, zapitajte se: Čini li se da je bilo koji aspekt poruke osmišljen da vas navuče? Čini li se da je poruka napravljena da vas uzruja ili zabrine? Ispravlja li se izvor kada pogriješi?, upozorava dr. Tara Kirk Sell, viša znanstvenica u Centru za zdravstvenu sigurnost Johns Hopkins.

3. Dezinformacije obično uključuju "lažne stručnjake. To su ili ljudi koji iznose tvrdnje o zdravlju, a nemaju nikakve medicinske kvalifikacije, ili liječnici koji daju izjave o temama za koje nisu stručnjaci. Ne biste željeli ići liječniku za uho i nos da vam operira srce. Je li ovo stručnjak za cjepiva ili je ovo liječnik koji zapravo ne istražuje i nema nikakvog znanja o cijepljenju? Ponekad će obmanjujuće objave spominjati stručnjaka bez njihovog imenovanja ili će citirati "poznate znanstvenike" bez navođenja pojedinosti, upozorava prof. Sander van der Linden, profesor socijalne psihologije na Cambridgeu.

4. Dezinformacije također često koriste polarizirajući jezik. Loši glumci iskorištavaju intenzivne i ekstremne emocionalne reakcije, poput straha i bijesa, tip mentaliteta ‘mi protiv njih’ i plašenje. Slike i videozapisi osmišljeni da izazovu zabrinutost, poput snimki uplakanih beba ili hrpe medicinskih igala, napominje prof. Sander van der Linden,

5. Neki od najčešćih oblika zdravstvenih dezinformacija uključuju stare slike koje se predstavljaju kao novije, isječke citata koji su izvučeni iz konteksta, probrane statistike i pogrešne grafikone. Kad god je to moguće, pokušajte pronaći izvorni izvor informacija i provjerite jesu li ključni detalji izostavljeni ili izmijenjeni, napominje Irving Washington, viši suradnik za zdravstvene dezinformacije i povjerenje u KFF-u, neprofitnoj organizaciji usmjerenoj na zdravstvenu politiku.