Članak kojega je moguće pročitati na linku https://zivim.jutarnji.hr/zivim/ucim/mediteranska-prehrana-ima-jednak-ucinak-kao-dodatnih-4000-koraka-dnevno-15337476 prikazuje na popularan način rezultate znanstvenog rada objavljenog u znanstvenom časopisu European Journal of Preventive Cardiology (https://doi.org/10.1093/eurjpc/zwad113) čiji rezultati pokazuju da bolja, odnosno zdravija prehrana može dovesti do više razine fizičke forme. Drugi dio novinskog članka se osvrće na povezanost mediteranskog stila prehrane (bogat je voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, orašastim voćem, sjemenkama, maslinovim uljem, umjereno se jede riba, meso još rjeđe, umjereno se pije crno vino) i smanjenih rizika za razvoj bolesti srca. Također se navodi smanjena učestalošću pojave raka te Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.

Niska razina upale (posebice krvožilja) te oksidativni stres u osnovi su razvoja kroničnih, nezaraznih, kardiometaboličkih te neurodegenerativnih bolesti, što je danas općeprihvaćeno. S obzirom na to da mediteranski stil prehrane pokazuje protuupalne i antioksidativne učinke, bolja prehrana može biti povezana s dugotrajnijim boljim zdravljem. Nova istraživanja pokazuju povezanost crijevne flore (izv. mikrobioma crijeva) s, npr. Parkinsonovom bolešću, a hrana koja se jede direktno utječe na crijevnu floru. Ovdje trebamo dodati važnost smanjenja unosa kuhinjske soli prehranom na 5-6 g/dne za odrasle osobe, s obzirom na dobro poznatu povezanost prekomjernog unosa soli s visokim arterijskim krvnim tlakom te ostalim kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima.

Članak je temeljen na znanstvenim činjenicama.