Internet je preplavljen raznim zdravstvenim savjetima upitnog izvora, a nerijetko je pretraživanje zdravstvenih savjeta na njemu prvo za čim posežemo kod pojave simptoma bolesti. No, osim što putem interneta brzo dolazimo do informacija, jednako tako možemo naići i na dezinformacije. Projekt Medicinski potvrđeno Medicinskog fakulteta u Osijeku nastoji razlučiti znanstveno utemeljene informacije od opasnih dezinformacija, ne samo kako bi zaštitio zdravlje građana, nego i podigao razinu medijske pismenosti u domeni zdravlja.

Gotovo da i ne postoji osoba koja pri pojavi simptoma bolesti nije pretražila te simptome na internetu ne bi li doznala svoju dijagnozu. Ili na istom mjestu tražila lijek za postojeću dijagnozu ili, jednostavno, skrolala društvene mreže i naišla na neko upozorenje liječnika. Nažalost, ponekad se među takvim upozorenjima i savjetima nađu i oni lažni, koji uopće nemaju stručnu i znanstvenu podlogu.

Na Medicinskom u Osijeku razotkrivaju potencijalno opasne medicinske savjete

Prosječni čitatelji u nekim situacijama ne raspolažu dovoljnim znanjem da prepoznaju koji su zdravstveni savjeti zaista utemeljeni, a koji – obična dezinformacija. Zato je važan projekt čiji je nositelj Medicinski fakultet u Osijeku, naziva Medicinski potvrđeno. Cilj projekta je provjera medijskih objava iz područja zdravlja i medicine, a uz šestero profesora osječkog Medicinskog fakulteta u projekt su uključeni pacijenti i medijski djelatnici s Radija Slavonija i Radija 92 FM, Društvo multiple skleroze Brodsko – posavske županije te Društvo za zaštitu od dijabetesa Osijek.

Važna značajka platforme je da je ona interaktivna, pa svi građani mogu postaviti pitanje o vjerodostojnosti neke objave vezane uz temu medicine– Članke, prema ključnim riječima i metodologiji koja je opisana na našoj web-stranici, biraju kolege novinari, suradnici na projektu, s obzirom na to da je riječ o medijskim napisima. Nema posebnog prioriteta, ali je fokus bio na temama koje smo smatrali zanimljivima – prehrana, kardiovaskularne bolesti, dijabetes, interna medicina, kirurške struke i slično, objašnjava nam prodekanica za znanost Medicinskog fakulteta u Osijeku, Ines Drenjančević.

Kako je opisano u metodologiji projekta Medicinski potvrđeno, četvero novinara partnera na projektu svakog dana pročešljavaju medijske portale i društvene mreže te potom odabiru one za koje se procjenjuje da sadrže zdravstveno upitne, sumnjive ili neobične tvrdnje. Nakon toga, recenzenti portala iz ponuđenog materijala izabiru one članke za koje smatraju da ih je neophodno usporediti sa službenom medicinskom znanošću. Objave zatim prolaze kroz recenziju profesora medicine. Svaka od njih može dobiti tri ocjene – Medicinski potvrđeno, Medicinski upitno i Medicinski štetno.Primjer objave kojoj su dali ovu posljednju ocjenu, koja upućuje na to da je riječ o informaciji koja može naštetiti zdravlju ako se primijeni, jest članak o dijabetesu i lijeku metforminu, za koji je autor tvrdio da ga liječnici i dalje daju, iako je navodno ‘beskoristan i opasan’. Samo mjesec dana ranije na istoj je poveznici stajao članak o ‘besplatnom lijeku’ za koji su razotkrili da je riječ o prijevari. I ovoga puta, u članku na temu metformina, profesori s Medicinskog fakulteta u Osijeku razotkrili su da se radi o prijevari – članak je sadržavao izjave endokrinologinje Ivane Marković, koja uopće ne postoji, a za njezinu je ilustraciju ukradena fotografija obiteljske liječnice Davorke Došen Mrak.

– Taj članak, ili ponavljanje članaka s lažnim identitetima, izmišljenim liječnicima i slično, mogao bi biti primjer dezinformacije koja se stalno ponavlja, ali je jako teško utvrditi izvor, odgovara nam prodekanica Drenjančević na pitanje koje su im provjere najizazovnije.Do sada nisu imali neugodnih iskustava zbog svojih provjera jer, dodaje prodekanica, nikoga nisu prozivali.

– Mi komentiramo članak i dajemo svoje mišljenje potkrijepljeno znanstvenom literaturom – je li nešto medicinski točno, upitno ili štetno. Smatramo da javnost ima pravo na točne, provjerene, vjerodostojne i istinite informacije. Ovo je i oblik edukacije šire zajednice, čime se povećava otpornost društva na dezinformacije koje mogu izazvati individualnu, ali i širu društvenu štetu u domeni zdravlja, zaključuje Drenjančević.