Na Medicinskom fakultetu u Osijeku je, u četvrtak 05. lipnja 2025., u okviru projekta Medicinski potvrđeno, održan okrugli stol i radionica za 25 novinara pod nazivom „Kako se boriti protiv lažnih vijesti o zdravlju“, na kojima je predstavljen prvi hrvatski Priručnik za medije s alatima za provjeru informacija vezanih uz zdravlje i medicinu.

Projekt Medicinski potvrđeno jedan je od prvih u Hrvatskoj koji se sustavno bavi fact-checkingom, odnosno provjerom točnosti informacija u medijima vezanih uz zdravlje i medicinu. Provodi ga Medicinski fakultet u Osijeku, pod vodstvom šest profesora, u suradnji s medijskim partnerima i udrugama pacijenata.

Gosti okruglog stola bili su državna tajnica u Ministarstvu zdravstva, doc. dr. sc. Marija Bubaš, izabrani dekan Medicinskog fakulteta u Osijeku, prof. dr. sc. Domagoj Drenjančević, pomoćnica ravnatelja KBC-a Osijek za kvalitetu, izv. prof. dr. sc. Suzana Mimica, prodekanica Medicinskog fakulteta u Osijeku, izv. prof. dr. sc. Ana Stupin, te voditeljica projekta Medicinski potvrđeno, prof. dr. sc. Ines Drenjančević.

Koordinatorica projekta, dr. sc. Nefreteta Zekić Eberhard, objasnila je kako je cilj projekta, osim detekcije dezinformacija, i edukacija medija i medijskih djelatnika o načinu prikupljanja i plasiranja točnih i vjerodostojnih informacija o zdravlju.
– Da mediji i stručnjaci ne bi sami ocjenjivali što je točno, a što nije, uključili smo i pacijente, odnosno udruge pacijenata, jer oni su krajnji konzumenti informacija – pojasnila je Zekić Eberhard, dodajući da je šest profesora Medicinskog fakulteta, članova Dekanskog zbora, odabrano za analizu informacija objavljenih u medijima.

U okviru okruglog stola predstavljen je i prvi hrvatski Priručnik za medije s alatima za provjeru informacija vezanih uz zdravlje i medicinu. Voditeljica projekta, prof. dr. sc. Ines Drenjančević, istaknula je kako je priručnik dio šireg nastojanja edukacije medijskih djelatnika i pacijenata o točnom izvještavanju o zdravlju.
– U priručniku se nalaze primjeri dezinformacija, načini njihova prepoznavanja te izvori točnih informacija i načini na koje se njima može koristiti. Nadamo se da ćemo time pomoći u prekidanju začaranog kruga netočnosti u medijima i potaknuti objavljivanje korisnih i točnih informacija – rekla je Drenjančević.

Dodala je kako građani sve češće prepoznaju problematične informacije te se javljaju s upitima, što je pozitivan pomak, ali i da je zabrinjavajuće iz kojih sve izvora dolaze dezinformacije.
– Riječ je o ozbiljnim temama, od lijekova za kronične bolesti poput šećerne bolesti, karcinoma i hipertenzije, do alternativnih terapija koje se promoviraju putem sumnjivih internetskih poveznica s komercijalnim motivima. Ohrabruje što građani prepoznaju kada informacije ne dolaze iz struke i na to reagiraju – zaključila je.

Pročelnik Zavoda za kliničku mikrobiologiju KBC-a Osijek i budući dekan MEFOS-a, prof. dr. sc. Domagoj Drenjančević, podsjetio je kako je pandemija COVID-19 bila jedno od najizazovnijih razdoblja novije povijesti, i s medicinskog i s medijskog aspekta.
– Svaka dezinformacija, bila ona slučajna ili namjerna, može dovesti do lošeg ishoda, stvaranja zabluda, nepovjerenja u sustav i prelaska problema iz medicinske u širu društvenu sferu. Time se ugrožava stabilnost i funkcionalnost zajednice – upozorio je Drenjančević. Dodao je i da je intenzitet dezinformacija bio velik, ali se znatno smanjio nakon otkrića cjepiva.