left
Razgovarala:
dr. sc. Nefreteta Zekic Eberhard
PROF. DR. SC. MARIO POLJAK:
Zbog dezinformacija o COVID-u promijenio sam i frizera - danas previše ljudi daje mišljenje o temama za koje nisu kompetentni
Jedan od vodećih svjetskih virologa ekskluzivno za Medicinski potvrđeno, govori o dezinformacijama o COVID-u, odgovornosti medija, cjepivima, mRNA tehnologiji i zašto u medicini nema mjesta pseudoznanosti.
Jedan od najutjecajnijih europskih i svjetskih stručnjaka u području kliničke virologije, prof. dr. sc. Mario Poljak, danas je sinonim za znanstvenu izvrsnost, dijagnostičku preciznost, ali i beskompromisnu borbu protiv dezinformacija u zdravstvu.
Pri Institutu za mikrobiologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani vodi Laboratorij za molekularnu mikrobiologiju te Referentni centar za HIV/AIDS Republike Slovenije. Njegovi radovi do danas su citirani više od 23.300 puta, uz h-indeks 73, čime se ubraja među najcitiranije znanstvenike u svojoj struci na globalnoj razini.
Tijekom bogate karijere obnašao je i dužnost predsjednika ESCMID-a (Europskog društva za kliničku mikrobiologiju i infektivne bolesti), jedne od najutjecajnijih znanstvenih organizacija u ovom području koja broji 16.000 članova. Godine 2018. dobitnik je prestižne nagrade za dijagnostičku virologiju Panameričkog društvo za kliničku virologiju (PASCV), za izniman doprinos razvoju suvremene virološke dijagnostike. Tri godine kasnije izabran je za člana Američke akademije za mikrobiologiju, jedne od najprestižnijih znanstvenih institucija u tom području. Također je nedavno imenovan glavnim urednikom (Editor-in-Chief) ugledne međunarodne znanstvene revije Journal of Clinical Virology.
Sredinom siječnja 2026., na poziv dekana Medicinskog fakulteta u Osijeku prof. dr. sc. Domagoja Drenjančevića, održao je gostujuće predavanje u Osijeku pod nazivom „Kako je COVID-19 zauvijek promijenio kliničku mikrobiologiju“. Manje je poznata činjenica da je prof. Poljak zapravo rođeni Osječanin, a studij medicine završio je upravo u Osijeku, tada pod okriljem Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Kao jedan od ključnih stručnjaka u borbi protiv pandemije COVID-19 u Sloveniji, prof. Poljak iz prve je linije svjedočio razmjerima dezinformacija, teorija zavjere i lažnih vijesti koje su pratile globalnu zdravstvenu krizu. Na takve pojave reagira jasno, argumentirano i bez zadrške, ne dopuštajući relativizaciju znanstvenih činjenica niti „polemike“ koje nisu utemeljene na dokazima. Jednako odlučno reagira i prema medijima kada primijeti objavu informacija koje su u suprotnosti sa znanstvenim spoznajama i profesionalnim standardima.
Na popisu onih koji su zaradili tijekom pandemije nema mikrobiologa, epidemiologa ili virologa
*Iznimno ste oštri prema pseudoznanosti i teorijama zavjere te neumoljivi prema širenju neistina kada je riječ o medicini. Često ističete da u tim pitanjima ne pristajete na relativizaciju znanstvenih činjenica, čak ni u privatnom životu. U predavanju studentima navodite da ste u jednom trenutku, nakon iznošenja sumnjivih tvrdnji, prekinuli suradnju s dugogodišnjim frizerom, ali i osobom koja vam je godinama uramljivala slike.
- Kada je riječ o dezinformacijama, problem je što danas svatko može reći što želi, a previše ljudi daje mišljenje o temama za koje nisu kompetentni. Kada me netko pita nešto za što nisam stručan, kažem da to ne znam i da potraže drugog sugovornika. No, uvijek postoje i oni koji bi, čak i da dođe do nuklearnog rata, govorili svašta. Demokraciju moramo poštivati. Oduvijek postoje mjesta poput Hyde Parka u Londonu, gdje svatko može vikati što želi. Svaka ideja ima svoje pristaše i svatko ima pravo na mišljenje. No kada govorimo o ozbiljnim temama, poput zdravlja, stvari su osjetljivije. U medicini ne možemo funkcionirati, ako stalno sumnjamo. Ja sam svom profesoru vjerovao da je ono što govori istina jer inače sustav ne može funkcionirati. Znanost se temelji na sumnji, ali unutar jasnih kriterija: postavi se hipoteza, zatim se pokušava dokazati ili opovrgnuti. Medicina, međutim, ne može funkcionirati sa stalnim skepticizmom u praksi. Čim pacijent u vašim očima vidi da sumnjate u način liječenja, gubi povjerenje.
* Naveli ste primjer spremačice na vašem Institutu koja nije vjerovala cjepivu protiv COVID-a 19 i svakodnevno je tražila da joj pokažete što se nalazi u cjepivu. Kako ljudima objašnjavate rizike cjepiva?
- Da, ona je, iako ne zna ništa o mikrobiologiji, uporno inzistirala da joj ja “priznam” što je zapravo u cjepivu i da joj ne govorim ono “što pričam novinarima.” Na koncu sam joj donio popis svega što se nalazi u cjepivu, iako to njoj nije značilo ništa i sastav nije mogla, glede na izobrazbu, razumjeti. Ona je to odnijela kući i pokazala svima svojima. I više nije postavljala pitanja. Kada kupite lijek u ljekarni, dobijete upute o lijeku, a kada biste pročitali sve moguće nuspojave, skeptici bi ga sigurno teško popili. Farmaceutska industrija ih mora navesti zbog mogućih tužbi, ali važno je razumjeti kolika je stvarna vjerojatnost da će se nešto doista dogoditi.
*Skeptici često tvrde da čak ni vi, kao mikrobiolog, ne možete znati što se doista događa unutar farmaceutske industrije, koju dio javnosti doživljava kao jednu od najkontroverznijih globalnih industrija..
- Cjepiva su područje temeljne mikrobiologije, epidemiologije, infektologije, kliničke mikrobiologije i farmakologije. Mi se time bavimo profesionalno. Većinu cjepiva razvili su mikrobiolozi, a za ta su istraživanja dodjeljivane i Nobelove nagrade. Mi radimo s mikroorganizmima i nitko ih ne poznaje i ne uzgaja bolje od laboratorijskih stručnjaka.
*Nemate problem niti uprijeti prstom u one koji su se stvarno obogatili na pandemiji. Na koga konkretno mislite?
Točno, nemam. Ja to otvoreno govorim i pokazujem. Riječ je o različitim “poduzetnicima” koji su se obogatili na uvozu testova za covid te trženju usluge testiranja. Javni financijski rezultati pokazuju da je među zdravstvenim sektorom u Sloveniji najveći iznos zaradio estetski kirurg koji je npr. uz botox odmah gratis radio i testiranje i obratno. Bila je riječ o zaradi od oko šest milijuna eura u godinu dana. Na popisu onih koji su najviše zaradili i uprihodovali tijekom pandemije nigdje nema mikrobiologa, epidemiologa ili virologa. Kao javni zdravstveni radnici nemamo što skrivati jer nemamo nikakav financijski interes da bismo javnosti tajili što je u cjepivu.
Zbog liječenja "čarobnom vodom" zovem i glavnog urednika
*Koliku odgovornost snose mediji u širenju dezinformacija?
Dezinformacije nisu ništa novo. Mora se znati da i osamdesetih godina kada sam ja studirao medicinu nisu postojali samo ozbiljni i provjereni sadržaji, već i šund-časopisi. No, ključno je jasno označavanje autorstva. To je najvažniji kriterij odgovornog medijskog djelovanja. U medijima je dodatni problem anonimnost ili poluanonimnost komentara, koji su sada dozvoljeni. Vlasnik medija trebao bi jasno odlučiti gdje će dopustiti komentare, a gdje su oni kontraproduktivni. Neke problematične urednike smo zbog toga i dodatno educirali kroz brifinge.
*Možete li navesti konkretan primjer neodgovornog medijskog postupanja?
Nedavno je u jednim od najvažnijih slovenskih novina objavljen članak s liječnicom koja liječi „čarobnom vodom“. Nazvao sam glavnog urednika i reagirao. On se pravdao da je bio na godišnjem odmoru i da nije kriv što je tekst objavljen. Smatrao sam da takav članak uopće nije smio izaći. Na kraju se pokazalo da je autor intervjua zapravo bio jedan od njezinih „pacijenata“.
* Koji je najveći mit vezan uz cijepljenje?
Jedan od osnovnih miskoncepata oko cijepljenja jest uvjerenje da cjepiva štite od same zaraze. U stvarnosti, većina cjepiva prvenstveno štiti od bolesti i težih ishoda bolesti kao što je hospitalizacija i smrt. Cijepimo se da bi zaštiti sebe i svoje najvoljenije, iz humanih razloga, ali i zbog uspješnog funkcioniranja društva. Primjerice, u Velikoj Britaniji cijepljenje je široko prihvaćeno jer bi bez njega društvo kolabiralo. U slučaju epidemije sve bi stalo. Kada se našim liječnicima ponudi stipendija u Ujedinjenom Kraljevstvu ili u bilo kojoj privatnoj bolnici po svijetu, oni uvijek prihvaćaju obvezu cijepljenja, iako tu preporuku u matičnoj bolnici ignoriraju. U razvijenom svijetu je neprihvatljivo da liječnik nije cijepljen jer time može nanijeti štetu i postaje prenositelj bolesti s pacijenta na pacijenta. Pitanje želiš li se cijepiti ili ne uopće se ne postavlja. To su zrela i odgovorna društva.
Covid nas je "spasio" od ptičje gripe
* Iako je pandemija COVID-19 bila jedno od najtežih globalnih zdravstvenih iskustava, često ističete da je snažno ubrzala razvoj suvremene mikrobiologije. Zašto je mRNA tehnologija prekretnica u razvoju cjepiva?
- Većina cjepiva protiv gripe i danas se proizvodi u oplođenim kokošjim jajima. Riječ je o metodi koja je financijski pristupačna, ali je spora i ima svoja ograničenja. Tijekom dugotrajnog uzgoja virusa za cjepivo kružeći virus u populaciji može se promijeniti, što može smanjiti učinkovitost cjepiva. Pandemija covida ubrzala je primjenu mRNA tehnologije cjepiva, koja, za razliku od klasične proizvodnje cjepiva protiv gripe, ne zahtijeva uzgoj virusa i vrlo je brza, što omogućuje bržu prilagodbu novim inačicama virusa. Dobra stvar s mRNA cjepivima jest to što sada imamo alternativu u slučaju da ptičja gripa napravi prijelaz na sisavce, odnosno čovjeka, što je trenutno najizgledniji scenarij za novu pandemiju. Kako sam već rekao, cjepiva protiv gripe još se uvijek proizvode u oplođenim jajima, a virus ptičje gripe ubija ptice, a time i jaja. U slučaju prijenosa virusa na ljude, takva tehnologija proizvodnje cjepiva ne bi dolazila u obzir. Upravo zato mRNA cjepiva postaju ključna alternativa jer su brza, prilagodljiva i ne ovise o uzgoju virusa.
* Što je s razvojem personaliziranih mRNA terapija protiv raka?
Najveći je problem trenutačno to što su u SAD zaustavljena daljnja istraživanja usmjerena na individualno cijepljenje protiv raka pomoću mRNA tehnologije. Riječ je o terapijskim cjepivima koja se izrađuju posebno za svakog pacijenta, tako da svatko dobiva svoje, specifično cjepivo, prilagođeno isključivo njemu. Tehnologija to omogućuje jer je, ako poznajemo nukleotidni slijed, cjepivo moguće proizvesti u roku od nekoliko tjedana. Sve druge metode to ne omogućuju. Tumori su se ranije pokušavali liječiti drugačijim cjepivima, polazeći od ideje da je tumor imunološki različit od normalnih stanica, no u starijim tehnologijama taj pristup nije funkcionirao. Upravo su mRNA cjepiva pokazala stvarni potencijal u tom području.
Najteže je kada ste liječnik, a pacijent vam ne vjeruje
*Što je danas s virusom SARS-CoV-2? Tijekom pandemije često se upozoravalo da će stalno mutirati i da se od njega nećemo moći trajno osloboditi. Kako danas gledate na njegov razvoj?
- Ove je godine inačica virusa koja je uzrokovala većinu slučajeva covida u Hrvatskoj i Sloveniji „djelomično pobjegla“, odnosno nije postojala u trenutku kada se odlučivalo na kojoj će inačici virusa će temeljiti cjepivo. No većina ljudi već je preboljela bolest i cijepila se (mnogi više puta), pa ta tzv. hibridna imunost predstavlja najbolju moguću zaštitu. Osim covida-19, danas postoje još četiri klasična koronavirusa koji već desetljećima cirkuliraju među ljudima. Oko 1890. godine zabilježena je pandemija slična današnjoj, iako ne takvih razmjera jer tada nije bilo toliko putovanja. Vjerojatno je jedan od tih ranijih koronavirusa imao sličnu kliničku sliku kao covid-19. S vremenom su se ti virusi prilagodili čovjeku i oslabjeli isto kao što se sada događa i s covidom. On će postati nešto s čime ćemo se povremeno zaraziti, vjerojatno svake godine, ali bez teških kliničkih ishoda i smrtnosti.
*Što biste poručili pacijentima koji ne vjeruju liječnicima?
Ja npr. bezuvjetno vjerujem svojem automehaničaru i volio bih da ljudi vjeruju nama koji im postavljamo dijagnozu ili ih liječimo da radimo u najboljoj vjeri, da nikada ne lažemo i da nismo vođeni interesom novca. Mi radimo u javnom zdravstvu i nemamo financijski interes. Najteže je kada ste liječnik, a pacijent vam ne vjeruje ili još gore ako ste pacijent, a ne vjerujete onome tko vas liječi.
